Homer: Ilijada

Bilješka o piscu:
Homer je bio slijepi Grčki pjesnik. Najvjerojatnije je živio u 12.st.pr.K. u Smirni. Vrlo je vjerojatno da je napisao dva najveća antička epa: Ilijadu i Odiseju. Iako veliki pjesnik, radio je kao dvorski pjevač ili pripovjedač. Učeni ljudi ga smatraju ne samo najvećim starogrčkim pjesnikom, već i začetnikom europske književnosti, jer su djela koja su se sačuvala pod njegovim imenom starija od svih ostalih djela europske književnosti. On je svoju ličnost podredio svom umjetničkom cilju.Sumnja u njegovo postojanje pojavila se tek u posljednjim stoljećima našeg vremena kada je pokrenuto tzv. Homerovo pitanje. Epovi Ilijada i Odiseja ostavili su neizbrisiv trag u književnosti i opće umjetnosti naše civilizacije. Postavivši uzor epske poezije najjači utjecaj izvršili su na grčku književnost kasnijih stoljeća, a zatim i na rimsku. Po svojoj trajnoj umjetničkoj i duhovnoj vrijednosti teško bi se u cjelokupnoj svjetskoj književnosti moglo naći djelo koje bi se moglo usporedili s Homerovim.


Likovi:
Ahilej, Agamemnon, svećenik Hriso, Briseida, Hektor, Apolon, Hera, Zeus,
Patroklo, Tetida, Hefest, Atena, Heraklo, Prijam…


I. pjevanje:
Radnja započinje zazivanjem (invokacijom) muze da pjeva o Ahileju, njegovoj ljutnji i ahejskim porazima. U ahejski tabor dolazi Hriso, koji želi otkupiti kćer koju su Ahejci zarobili prilikom osvajanja Tebe. Agamemnon odbija ponudu, a Hriso, svecenik Apolonov, moli Apolona za pomoc. Apolon na Ahejce pošalje kugu. Desetog dana epidemije Ahejci vjecaju i vrac Kalhas kaže Agamemnonu da mora vratiti kcer Hrisovu. Agamemnon nevoljko pristaje, ali traži dar za taj postupak. Nitko mu ga ne želi dati, a on, ljut na Ahileja, uzima njegovu robinju Briseidu. Ahilej se jako rasrdi i napušta rat, a njegova majka, božica Titeda, moli Zeusa da ne dozvoli Ahejcima pobjedu protiv Trojanaca dok se ne pomire s Ahilejem.
Karakterizacija:
Ahilej: brzonog Pelejev sin, kralj Dirundanca, jak, ima jedino slabu petu
Stilska obilježja:
poredbe, stalni pridjevi, epiteti
Sredstva retardacije:
digresije, poredbe, ponavljanja


VI. pjevanje
Ahejci vode bitku dok su Trojanci u velikoj stisci.Helena savjetuje Hektoru da se vrati u grad te pošalje žene u Atenin hram da se mole za pomoć i milost. Trojanski junak Glauk i grčki junak Diomed sukobljavaju se u boju i kroz razgovor otkrivaju da su unuci dvaju slavnih ratnika koji su ujedno bili i prijatelji
(zanimljivo je kako Homer spominje kao Glauko poklanja Diomedu zlatno a za uzvrat dobiva mjedeno oružje- ''...gdje Diomedu dade zlatno oružje za mjedeno-njegovo bješe goveda sto vrijedno,a ovoga goveda devet'')- U ovom pjevanu pjesnik pripovijeda na vrlo opširan način Glaukovo porijeklo.Hektor obilazi majku i šalje ju u Atenin hram, zatim grdi brata Parisa i zove ga u boj,a onda odlazi u susret prelijepoj ženi Andromahi i malomu sinu. Andromaha moli Hektora da ne odlazi u boj, a on najviše strahuje kako će nju neprijatelji zarobiti i odvesti u ropstvo ako izgube rat.
Karakterizacija:
Prijamov i Hekubin sin, Parisov brat i Andomahin muž s kojim ima sina. On je trojanski princ, a nazivaju ga "sjajnošljemac".


XVI. pjevanje
U 16. pjevanju Trojanci potisnu Ahejce do samih brodova i postoji opasnost da ih spale. Da bi to sprijecio, Patroklo moli Ahileja da mu da oružje i vojnike, kako bi potukao Trojance. Ahilej mu da oružje, ali ga upozori da na krece u napad, nego samo obrani brodove i tabor. Kada su Trojanci vidjeli Patrokla u Ahilejevom oklopu, pomislili su da se Ahilej vratio u rat i silno su se uplašili, te razbježali. Patroklo udari po njima i ubije Sarpedona, a onda zanemari Ahilejevu preporuku i krene na Troju. Uto dode Hektor i ubije Patrokla. 
Karakterizacija:
Patroklo: Zeusov potomak i najbliži Ahileju. Nije poslušao Ahileja pa je poginuo.


XVIII. pjevanje
Ahilej saznaje za Patroklovu smrt i stane tugovati za prijateljem. To cuje njegova majka Tetida i dode utješiti sina, te mu kaže da ne krece u boj bez oružja (Ahilej je oružje posudio Patroklu u 16. pjevanju, a uzeo ga je Hektor u 17. pjevanju), jer ce ona zamoliti Hefesta da mu napravi novo oružje. Tetida odlazi na Olimp i moli Hefesta da Ahileju iskuje novo oružje. Hefest pristaje i pocinje kovati novo oružje. Te noći Trojanci još jednom pokušavaju oteti Patroklovo tijelo, ali Hera šalje Irida s porukom za Ahileja i kaže mu da se samo pojavi na opkopu kako bi se Trojanci uplašili. Ahilej se prošeta opkopom, a Trojanci uplašeni bježe, pa Ahejci konacno donesu tijelo Patroklovo Ahileju. Spustila se noć i Trojanci vjecaju. Pulidamas, prorok, predlaže da se preko noći svi vrate u grad, jer bi inace bili previše izloženi, s obzirom na to da se Ahilej vratio. Hektor i ostali ljudi, nisu željeli poslušati njegov pametni savjet, vec su ostali vani. 
Karakterizacija:
Tetida: Ahilejeva majka, zovu je lijepokosa. Kada je Hefest bio potjeran ona ga je sakrila.


XXIV. pjevanje
Ahilej nakon Hektorove smrti svakodnevno povlači i mrcvari njegovo tijelo vezano za kola oko Patroklova groba. Prijama- Hektorova oca i kralja Troje kroz grčku vojsku provodi Hermo i ostavlja ga ispred Ahilejeva šatora. Prijam ulazi u šator i moli Ahileja da mu da Hektorovo tijelo. Prijam i Ahilej plaču zajedno. Prijam plače za sinovima a Ahilej za ocem i Patroklom. Ahilej daje Prijamu Hektorovo tijelo, a prijam njemu daje veliku odštetu. Prijam i Ahilej zajedno večeraju diveći se jedan drugome. Ahilej i Briseida zajedno legnu u šator a Prijam na trijem. Kad se Prijam vrati s Hektorovim tijelom u Troju, oplakuju ga žena Andromaha, majka Hekuba i djeveruša Helena. Potom spaljuju njegov leš na lomači...
Karakterizacija: 
Prijem: naziva ga bogoliki, star je, otac


Mjesto radnje:
Okolica Troje


Vrijeme radnje:
oko 12. st. pr. Kr.


Jezik i stil:
Jezik je potpuno arhaican s puno vrlo cudnih i krajnje nepoznatih rijeci, a razlog je vrijeme nastajanja i izvornik koji je pisan staro-grckim jezikom. Ilijada se sastoji od 15693 heksametara. 


Karakterizacija likova:
Ahilej je bio najveci grcki junak i kao takav je trebao biti savršen. Ipak, kao i obicno u grckoj mitologiji, gdje ni bogovi nisu bili savršeni, Ahilej je imao svoje mane. Bio je pošten i vrijedan, no njegove srdžbe nisu bile potpuno opravdane. Kada se ljutio na Agamemnona, nije trebao samo sjediti i gledati kako se stvari dešavaju (tako je ustvari i došlo do druge srdžbe), vec se trebao suprostaviti Agamemnonu kao junak. U drugoj srdžbi je bio u neku ruku i sam kriv, jer da se on nije durio na Agamemnona i tvrdoglavo cekao da mu ovaj padne pod noge, nikada Trojanci ne bi stigli do ahejskog tabora i brodovlja. Drugim rijecima, da nije bilo njegovog muškog ponosa puno manje bi ljudi umrlo, a njegov prijatelj Patroklo bi bio živ (iako je i sam pridonio svojoj smrti). 
Zeus je u Grka vrhovni Bog svih bogova i ljudi. U Ilijadi stoji na strani Trojanaca, ali samo zato što ga je za to zamolila Ahilejeva majka Božica Tetida. Zeus je mudar i pravedan, ali sputan svojim položajem ne može doci do punog izražaja. 
Apolon je mladi Bog sunca, svjetlosti i proroštva. Veliki je prijatelj i pomagac Trojanaca, a posebno Hektora, kojeg je osobno više puta spasio od Ahileja. 
Atena je Božica mudrosti i rata, a bori se na strani Ahejaca. Povremeno u postizanju svojih ciljeva ne postupa najpoštenije, no u vecini situacija ipak postupa pošteno. 
Hefest je bio Bog vatre i kovackog zanata. Bio je jedan od rijetkih bogova koji se nisu izravno umješali u Trojanski rat. U 1. pjevanju se dokazao kao mirotvorac bar nakratko izmirivši Zeusa i Heru. 
Hera je Zeusova žena, zaštitnica obitelji. Podržava Ahejce i udružuje se s Atenom. 
Tetida je Boginja mora i majka Ahileja. Vrlo snažno se zauzima za svaku sinovu želju i dokazuje svoje poštenje pri svakoj pojavi u radnji, mada nekada daje prednost majcinskoj ljubavi. 
Agamemnon je bio kralj Mikene i vrhovni zapovjednik ahejskih snaga pred Trojom. Svojom škrtošcu je izazvao bijes boga Apolona i ustvari zapoceo Ilijadu. Poslije u 18. pjevanju mijenja svoj stav prema Ahileju, jer je napokon uvidio što je ucinio. 
Hektor je bio trojanski junak. Bio je prilicno svojeglav (to ga je na kraju koštalo glave), ali se barem borio za ono u što je najcvršce vjerovao - domovinu. 
Patroklo je bio Ahilejev najbliži prijatelj. Odrasli su zajedno i bili su nešto kao pobratimi. Njegova odanost domovini i Ahileju prikazana je u 16. pjevanju, gdje željan borbe za domovinu ipak traži Ahilejevo dopuštenje za odlazak u boj. 
Prijam je bio kralj Troje. Njegova ljubav i dobrota se najviše isticu u 24. pjevanju pri molitvi Ahileju da mu vrati sinovo tijelo. 


Tema:U Ilijadi prevladavaju stalni motivi i teme: slike junačkih gozbi, prizori
borbi i junačke smotre vojske. Temeljni motiv je srdžba tesalskog kralja
Ahileja i njegova svađa sa kraljem Agamemnonom.